Dešavanja

Akreditovani seminar u Gradskoj biblioteci Vršac

U Gradskoj biblioteci Vršac, 23.12.2015. godine održan je akreditovani seminar „Korišćenje digitalnih resursa u bibliotekama“ u cilju stalnog stručnog usavršavanja zaposlenih u bibliotečko-informacionoj delatnosti. Seminar su realizovali predavači iz Biblioteke Matice srpske, Novka Šokica Šuvaković i Ivanka Klajn. Program seminara obuhvatio je sadržaje dostupnih elektronskih kataloga i digitalnih zbirki biblioteka u Srbiji, korišćenje OPAC-a, (COBISS.SR), pretraživanje elektronskih časopisa i zbirki digitalnih disertacija i knjiga koje su dostupne na Kobson-u. Seminaru su prisustvovali stručni radnici Gradske biblioteke Vršac, kao i zaposleni u bibliotekama u Alibunaru i Beloj Crkvi.

Promocija knjiga Anđelka S. Maksimovića u Gradskoj biblioteci

Promocija knjiga Anđelka S. Maksimovića u Gradskoj biblioteci

Predstavljena knjiga „Veliki Gaj: crkve i osnovne škole“

U četvrtak, 17. decembra, u salonu Gradske biblioteke u Vršcu, održana je promocija knjige „Veliki Gaj: crkve i osnovne škole“, autora dr Anđelka S. Maksimovića. Autor je mnogobrojnoj  publici predstavio istoriju svog rodnog sela, Velikog Gaja, koje pripada opštini Plandište. Knjiga ima dva dela, prvi je posvećen istoriji nastanka pravoslavne i katoličke crkve u Velikom Gaju, a drugi deo se odnosi na istorijat razvoja osnovnih škola.
Dr Maksimović je istakao da  se kao prva pravoslavna crkva u Gaju pominje Crkva Marije iz 1364. godine, kako je zapisao Feliks Mileker, i ona je postojala oko 400 godina.
„Međutim sam Mileker nije naveo nijedan istorijski izvor koji bi potvrdio njegovu tvrdnju, niti sam ja našao neki drugi dokument u kome se spominje Crkva Marije. Ono što sigurno znamo jeste da je druga pravoslavna crkva sagrađena 1765. godine i da je bila posvećena Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu. Služila je više od 90 godina, da bi 1856. bila porušena, jer je u međuvremenu sazidana nova. Treća pravoslavna crkva zidana je od 1852. do 1854. i posvećena je Svetim apostolima Petru i Pavlu. Četvrta pravoslavna crkva je izgrađana 1934-1935. u Kupiniku, i posvećena je rođenju presvete Bogorodice“, istakao je autor. 
Maksimović je dodao da su se Nemci naselili u Veliki Gaj 1811, i da je prva katolička crkva podignuta 1824, a druga 1854-1855. Ova crkva je porušena 1958. na zahtev katoličkih crkvenih vlasti, zbog malog broja vernika. 
„Interesantan je podatak da je pravoslavna vlastelinska porodica Malenica koja je  bila vlasnik čitavog sela bila veliki ktitor i pravoslavne i katoličke crkve. Nikolaj Malenica je bio oženjen baronicom Anom koja je bila katoličke vere. To govori o velikoj verskoj toleranciji koja je vladala u to vreme širom Banata.“, dodao je Anđelko Maksimović.
Drugi deo knjige „Veliki Gaj: crkve i osnovne škole“  donosi obilje podataka o razvoju školstva u Velikom Gaju. Između ostalog, čitaoci će saznati da je  prva srpska osnovna škola  izgrađena 1783-1784, prva katolička škola sazidana 1855, a prvo zabavište 1899.
Anđelko S. Maksimović (1934) rođen je u Velikom Gaju gde je završio osnovnu školu. U Vršcu završava gimnaziju, a Veterinarski fakultet u Beogradu. Na Veterinarskom fakultetu je i doktorirao 1973. godine. Zvanje naučnog savetnika za naučnu oblast opšta epizootiologija dodeljeno mu je 1993. što je najviša naučna titula. Napisao je 75 naučnih radova i registrovao  preko 80 preparata u oblasti veterine. Proučavanjem lokalne istorije bavi se iz hobija i velike ljubavi prema svom rodnom selu. Do sada je sa ovom tematikom objavio četiri knjige: Veliki Gaj: Maksimovići (2011), Prodica Malenica, Veliki Gaj (2013), Porodica Lazarević, Veliko Središte (2013) i Veliki Gaj: crkve i osnovne škole (2015).Oženjen je Gordanom, učiteljicom u penziji i otac dvojice sinova: dr sc Zorana Maksimovića i Dejana Maksimovića, doktora veterinarske medicine. Ima troje unučadi: Aleksanda, Nikolu i unuku Jovanu.

Origami radionica u Gradskoj biblioteci

U ponedeljak i utorak su u Gradskoj biblioteci, u sklopu obeležavanja Dana Japana u Vršcu, održane dve radionice origamija. Učesnici su bili učenici trećeg razreda OŠ „Jovan Sterija Popović“ i OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“. Deci su u izradi figurica od papira pomagali Petar Božić, član udrženja srpsko-japanskog prijateljstva Hanami, i Maja Kačarić. Radionice su na obostrano zadovoljstvo uspešno realizovane, a decu je pozdravila direktorica Biblioteke Darinka Mihajlović i pozvala decu da budu što češći posetioci Biblioteke.

Otvoren legat Siniše Jankulova

Gradska biblioteka Vršac je u petak, 20. novembra u 11 časova otvorila legat Siniše Jankulova. Legat je svečano otvorio akademik Dragoslav Mihailović, a o legatu su govorili i Dragoljub Đorđević, predsednik Upravnog odbora Biblioteke i književnik Radomir Putnik.

Siniša Jankulov (Bela Crkva 1925 – Beograd 2004) sociolog, bio je veliki poštovalac knjige. Porodica Jankulov darivala je njegovu bogatu literarnu zaostavštinu Gradskoj biblioteci u Vršcu. Na konsolidovanju građe i formiranju Legata, predano su radili bibliotekari Anđelka Mirosavljev, Vesna Zlatičanin, Dragoljub Tašlić i Ivan Stojanović.

Verovatno je Siniša Jankulov načinio najbogatiju sociološko-politikološku privatnu biblioteku u Srbiji; sa odabranim knjigama domaće i svetske beletristike, njegova biblioteka brojala je, po nekim procenama, između 12.000 i 14.000 knjiga.

Želja Siniše Jankulova – a potom i njegove supruge Stamene – bila je da ova biblioteka ostane celovita, da se ne rasparčava, kako bi se zainteresovanima omogućilo da na jednom mestu nađu svu raspoloživu literaturu potrebnu za izučavanje društvenih nauka.

Naslednici Siniše Jankulova – sinovica Tijana Jankulov Putnik i sinovac Nebojša Jankulov – poštovali su želju svog strica i nisu dopustili da se ova jedinstvena biblioteka rasparča, a knjige razvuku.

Naišli su na razumevanje u Gradskoj biblioteci u Vršcu gde je prihvaćena ideja o stvaranju Legata Siniše Jankulova kao posebnog odeljenja. Tu zamisao počeo je da sprovodi u delo v.d. direktora biblioteke Jovica Petrov 2005. godine, a nastavio Ivan Stojanović, direktor ove institucije od 2006. do 2009. godine, kao i sadašnja direktorka Darinka Mihajlović.

Bibliotečki radnici popisali su i kataloški obradili stručnu literaturu, dok su knjige iz beletristike smeštene u pozajmni fond. Legat Siniše Jankulova sada sadrži oko 9000 knjiga, a moguće je da se i proširi kada u Vršac budu prenesene sve njegove knjige koje se sada nalaze na drugim mestima.

Kontakt

Gradska biblioteka Vršac
Svetosavski trg 2, 26300 Vršac
Tel: 013/832-955
e-mail: bibliotekavrsac@mts.rs

Radno vreme
Od ponedeljka do petka 07:30 - 20:00 sati, subotom 8:00 - 12:00 sati.

 Potvrđujem tačnost podataka

Mailing lista

2018 © Gradska biblioteka Vršac - Sva prava zadržana
Top